ZAKON O POŠTANSKIM USLUGAMA
Na
naš poziv za suradnju odazvalo se 36 bivših i sadašnjih radnika Hrvatske pošte.
Mnogi su očito shvatili što nam znači ovaj novi Prijedlog Zakona o poštanskim
uslugama i koliko će on djelovati na materijalni i socijalni položaj radnika.
No, Zakonom se ne definiraju samo obveze davatelja usluga prema korisnicima i
regulatornoj Agenciji, Zakonom se zadire i u pravo sindikata na organizaciju
štrajka. Tako se člankom 4. Zakona određuje:
(1) U slučaju štrajka mora se osigurati:
- prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje
preporučenih pošiljaka koje šalju sudovi, upravna tijela i druge osobe s javnim
ovlastima,
- usmjeravanje, prijenos i uručenje poštanskih
pošiljaka koje su primljene prije početka
štrajka,
- da se pošiljke primljene tijekom štrajka ne
unište, izgube ili ne oštete, te da se poštanske pošiljke zaprimljene tijekom
štrajka uruče odmah nakon prestanka štrajka, pri čemu se rokovi uručenja mogu
produljiti za najviše dva dana.
(2) Davatelj univerzalne usluge će u skladu s općim
propisima o radu odrediti nužne poslove u svrhu ispunjavanja obveza iz stavka
1. ovoga članka, koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Ono što do sada nismo imali je to da još nismo
definirali nužan obujam poslova, odnosno, nužan broj radnika za obavljanje
istih poslova. Zakonodavac u stvari zaboravlja da u ovom Zakonu, ne bi smjeli
imati ovakva ili slična ograničenja zbog potpune liberalizacije poštanskog
tržišta. Pošiljke iz prve alineje mogu u tom trenutku nositi i drugi operateri,
a ne samo univerzalni.
Ovakvim odrednicama Zakona samo se pokušava na mala
vrata "napumpati" broj radnika koji bi trebali raditi tijekom štrajka
i na taj način onemogućiti socijalnog partnera da ostvari planirane ciljeve.
Ovo je prva naša primjedba na navedeni Zakon, ostale
primjedbe analizirati ćemo u narednim brojevima našeg glasila. Važno je
napomenuti važnije, dvije parlamentarne stranke i jedan nezavisni zastupnik,
zainteresirani su za suradnju i prezentiranje naših primjedbi na sjednici
Sabora.
NHS SE IPAK BUDI
Sukladno našim ranijim traženjima i mnogim
urgiranjima prema Predsjedniku Središnjice, napokon se na prošloj sjednici
Državnog sektora nešto pokrenulo. Na žalost, zbog činjenici da nismo bili «na
vlasti» nismo bili ni pozvani na sjednicu, pa nismo mogli djelovati kako bi
zaključci bili još kvalitetniji. No, na sjednici nisu bili ni «oni drugi» koji
su još jednom pokazali svoju nezainteresiranost za budućnost Hrvatske pošte.
Srećom na sjednici su bili predstavnici našeg najvećeg konkurenta, HSP-a, a
koji su kvalitetno prezentirali svoje i naše stavove.
Glavni zaključak sastanka bio je nedostatak
socijalnog dijaloga s Vladom i izbjegavanje resornih ministara da neposrednim
dijalogom sa sindikatima rješavaju probleme. Svu problematiku žele rješavati
putem Gospodarskog socijalnog vijeća i na taj način centralizirati raspravu o
socijalnim problemima. Takav pristup već je rezultirao prosvjednom povorkom
sindikata HŽ-a. Napokon se očekuje i zajednički prosvjed svih sindikata Državnog
sektora tijekom jeseni. Nadamo se da to nije samo «želja» iako smatramo da je
jesen nedefiniran vremenski period i da bi navedeni prosvjed trebalo
organizirati prije ljeta. Vrijeme leti i nužno je brzo reagirati, jer se
cjelokupna politika ove Vlade svodi samo na štednju i poskupljenja, a štednja
sada znači urušavanje svega, a prvenstveno gašenje radnih mjesta, čemu se
moramo svi suprotstaviti. Ukoliko to budu radili sindikati u HŽ-u, HAC-u, HP-u,
HEP-u… samostalno, ništa se neće postići. No zajedno možemo napraviti mnogo.
Za razliku od razvijenih europskih zemalja mi nemamo
mogućnosti organizacije generalnog štrajka bez obzira na činjenicu što se
dičimo da smo izuzetno visoko organizirano demokratsko društvo.
SPORTSKI SUSRETI
Prema zadnjim informacijama iz «stožera za organizaciju
sportskih susreta» baš i nije očekivani odaziv za sudjelovanje na istima. Tko
je zakazao još se ne zna, no interes radnika je ispod očekivanja.
Razgovarajući s kolegicama i kolegama došli smo do potrebnih saznanja. Oni koji
su najviše zainteresirani, zainteresirani su za sportske rezultate isto kao i
za zabavu. No, sportski rezultati imaju ipak minimalnu prednost pred zabavom,
jer zabava sama po sebi dolazi. Ekipni sportovi, kao što je mali nogomet
zahtjeva, ukoliko želite sportski rezultat, i uigranu ekipu. Ekipu koja igra,
ne mjesecima, nego čak i godinama. Teško je složiti ekipu iz radnika slučajnim
odabirom. Nije samo u tome problem, problem je u činjenici da su sudionici
sportskih igara, koji nemaju dovoljan broj utakmica «u nogama» podložniji
ozljedama. Svi oni koji se ozljede na Susretima nemaju priznatu ozljedu na
radu, a nemaju ni osiguranje koje bi im pokrilo štetu prouzročenu ozljedom.
Novi način organizacije zahtijeva i novi pristup sportskom natjecanju te treba
tražiti od poslodavca da se svi sudionici osiguraju od mogućih ozljeda. To bi
bilo korisno i za poslodavca i za radnike, sudionike susreta.
Ponovo vas pozivamo, prijavite se. Nemojte dozvoliti da ova
nakaradna pravila ugroze draž susreta. Kao dodatnu informaciju dostavljamo vam
i popis disciplina za koje se možete prijaviti:
1. Mali nogomet
(M)
9
2. Graničar
(Ž)
9
3. Kuglanje
(M+Ž)
4M+2Ž
4. Stolni tenis
(M+Ž)
2M+1Ž
5. Pikado
(Ž)
4
6. Povlačenje konopa
(M+Ž)
4M+4Ž
7. Košarka
(M)
3
8. Brzo hodanje (M+Ž)
po prijavama
-
M do 40 godina
-
M od 41 god naviše
-
Ž
9. Skakanje u vreći
(M+Ž)
15M + 15Ž.
Pokrenite se. Popunite prijave i vidimo se na našim (možda
zadnjim) tradicionalnim Susretima.
Podrška našim nastojanjima u vezi HAKOMA
Poštovani
gospodine Nađ,
Godinama se u
HT-u bavimo s pravnog gledišta zaštitom naše infrastrukture i pratim propise
HAKOM-a koji su HT doveli u stanje da više nema smisla investirati u
infrastrukturu zbog toga što je HAKOM kroz svoje propise potpuno diskriminirao
HT u odnosu na operatore korisnike.
Izražavamo
iskrenu podršku Vašim aktivnostima protiv nerazumnih i izrazito štetnih poteza
HAKOM-a koji ne samo da štete radnicima HT-a nego i radnicima u firmama koje su
kooperanti HT-a i obavljaju poslove za HT. U pravilu su mnogi radnici koji su
bili u HT-u višak pronašli egzistenciju upravo u tim malim firmama koje će
sigurno propasti ako HT neće dalje graditi infrastrukturu. Ovo će postati
daljnji problem za državu jer će imati manje prihoda u proračunu, a rashodi će
se istodobno povećati zbog radno i socijalno nezbrinutih koji će završiti na
burzi.
Možda bi trebalo
i te ljude motivirati na prosvjede pred HAKOM-om i resornim Ministarstvom jer
su sigurno i oni zainteresirani da imaju plaće i da ne budu otpušteni od
poslodavca zato što HT ne gradi infrastrukturu.
Iako se od
strane nekih političara, naglašavalo i naglašava da je ta infrastruktura
vlasništvo DT, čime se uporno plaši javnost, smatram da bi svima trebalo biti
jasno da je to imovina HT-a, a ne dioničara, i da ta imovina leži u hrvatskoj
zemlji, a ne u nekoj drugoj državi; da se time povećava bogatstvo ove države i
da to u konačnici nitko iz ove države neće odnijeti u neku drugu državu.
Međutim, sve ono što ne ode u kapitalne investicije, jer su investicije zbog
odluka HAKOM-a propale, može završiti negdje
drugdje.
Imali smo potrebu podržati Vas u Vašim aktivnostima i dati preporuku kako još
pojačati u javnosti, te kod radnika HT-a i naših kooperanata spoznaju da HAKOM
ugrožava egzistenciju velikog broja ljudi i uzrokuje i druge štete.
Ima li budućnosti u HT-u…. tko će ostati..?
Kaže poslovica,
„Gdje ima dima, ima i vatre“….. naime svi mi malo stariji, prisjećamo se
vremena kada smo radeći u PTT-u, HPT, HT-u, radili stručno i odgovorno,
kvalitetno i savjesno, ali sa jednom velikom razlikom od današnjice, a to je da
smo imali sigurnost radnog mjesta, a samim time i naše egzistencije. Na neki
način priželjkivali smo dolazak novog doba, globalizacije, tržišne utakmice i
sve novosti koje ona donosi. Nadali smo se boljem životu i pravednijoj
poslovnoj politici, jednostavno smo se nadali da će biti bolje. No sve ove
godine koje su iza nas, pokazale su nam da umjesto boljitka, imamo svih ovih
godina, strepnju, pritisak, nervozu i nesigurnost, jer se globalizacija i
kapitalizam pokazao u onom svom najgorem surovom obliku.
I sada kada smo
mislili da se kompanija polako konsolidira, kada smo i kao kompanija, ali i kao
radnici tehnološki napredovali, usavršili sva potrebita znanja i edukacije,
prilagodili se na novi sustav rada i općenito mislimo da je kompanija (uza sve
otkaze) konačno utrla put stabilnosti, opet se unosi nemir i strepnja, ali sada
za samo srce kompanije.
Naime kako
čujemo od naših povjerenika i ostalih radnika, HT ima namjeru upravljanje
tehnološkim procesima u „tehnici“ ponuditi nekoj kompaniji koja se bavi takvim
ili sličnim poslom, po primjeru Rumunjske koja je svoju tehniku dala na
upravljanje „Siemensu“. Čujemo da je i HT svoje poslove „tehnike“ također
ponudio Siemensu, ali se nisu uspjeli dogovoriti, a čujemo da je glavni razlog
što Siemens traži otpuštanje tisuću petsto (1500) radnika!
To je ujedno bio
i glavni razlog što do dogovora, na svu sreću nije niti došlo. Međutim
saznajemo kako vlasnik HT-a, ne odustaje i sada je ponuda otišla prema
Ericssonu i još nekim kompanijama. Ne sumnjamo da će i možebitni Ericsson ili
netko treći, reagirati slično kao i Siemens i također će vjerojatno uvjetovati
istu stvar.
Čudno je malo da
nitko od naših sindikata ne reagira na ovu nakanu Uprave, niti poduzima bilo
kakve korake u zaštiti naših radnih mjesta.
Stoga se s
pravom pitamo imamo li mi radnici Hrvatskog Telekoma ikakve budućnosti u našoj
kompaniji, ili još bolje pitanje…“tko će ostati“. (m.n.)
Radni spor u DT-u!
Vjerojatno vam
nije poznato da je u DT-u, u tijeku radni spor između Uprave i sindikata.
Naime, kako u tijeku pregovora za novi Kolektivni ugovor nije došlo do dogovora
u tarifnom dijelu, sindikat je prije nekoliko tjedana pokrenuo radni spor
koji je još uvijek u tijeku. Doduše, krajem prošlog mjeseca, uz arbitražu
bivšeg gradonačelnika Hamburga, Henning Voscherau, došlo je do dogovora, ali
samo za oko 17.000 zaposlenih u sjedištu DT-a, u Bonnu (Telekom AG). Tako je
dogovoreno da će za tu grupaciju zaposlenika u naredne tri godine plaća porasti
za ukupno 6,5 posto (od 1. svibnja 2012 za 2,3 posto, a na dan 1. siječnja 2013
i 1. kolovoza 2013., za 2,1 posto). No, kako za ostale zaposlenike Poslodavac
nije ni prethodnog tjedna pristao na uvjete koje je postavio sindikat, mirenje
će se nastaviti 15. i 16. svibnja. Znakovito je i to da je u međuvremenu došlo
do promijene na čelu Ljudskih resursa DT-a. Tako je 3. svibnja to vrlo bitno
mjesto, umjesto Thomasa Sattelbergera, koji je na toj poziciji bio zadnjih pet
godina, imenovana Marion Schick. Obje strane u pregovorima smatraju da sporazum
koji je dogovoren za zaposlene u Bonu, ne smije biti presedan za daljnje
pregovore u T- Systems s oko 18.500 zaposlenih i Deutsche Telekom GmbH,
Njemačka s 50.000 zaposlenih (mobilni telefoni i usluge tvrtke). Iako je
Poslodavac pristao na povećanje plaće od 3,5 posto u narednih 18 mjeseci,
Glavni pregovarački odbor sindikata i dalje ne odustaje od svojeg ranijeg
zahtjeva od 6,5 posto. Dok predstavnici Poslodavca tvrde da je taj zahtjev
nerealan i neprihvatljiv, sindikat uz činjenicu da je DT s svojih oko 240.000
zaposlenika širom svijeta ostvario znatnu dobit, te kako se očekuje da će na
Skupštini dioničara 24. svibnja biti donesena Odluka o isplati 0,70 eura po
dionici, opravdano ne odustaje od svog prvobitnog zahtjeva. Očekuje se da će u
nastavku pregovora znatnu ulogu imati i novo imenovana Glavna direktorica
ljudskih resursa.
Kako je poznato
da krajem ovo godine kreću pregovori za novi Kolektivni ugovor HT-a, za
očekivati je da će, imajući u obziru još uvijek odlične poslovne rezultate
HT-a, obje pregovaračke strane lakše doći do konačnog rezultata gdje će konačno
i svaki radnik HT-a, nakon dugog vremena i na svojoj plaći osjetiti
plodove tih pregovora.












