SINDEXPRESS 18.03.2013

RAT SE NASTAVLJA
Rat između RSRH i HST nastavlja se nesmiljenom žestinom i RSRH je očiti gubitnik. Da li to HST radi po naputku poslodavca ili na svoju ruku uopće nije važno. Jednostavno su osjetili da je RSRH na kraju i da ga treba do kraja uništiti kako više ne bi bio niti malo sudionik procesa unutar HT-a. Udarili su na ono na što su radnici najosjetljiviji, na dvojno članstvo, na članarine, na pozajmice… U ovoj svekolikoj krizi radnicima je izuzetno važno da su im primanja što veća i da imaju što veće pogodnosti od onih kojima plaćaju članarinu. Zbog gubitka prava iz Kolektivnog ugovora očekivalo se, da će sindikati koji su sudjelovali u pregovorima podmetnuti leđa i rasteretiti svoje članove dijela nameta kroz članarinu. Poznato je da RSRH ima daleko najvišu članarinu od ostalih Sindikata, zbog čega ga je prozivao i sam potpredsjednik RSRH, hvaleći svoj sindikata SRHT da ima manju članarinu od RSRH. Članovi RSRH iz Telekoma postali su članovi RSRH druge kategorije. Naime članovi iz SRHT-a mogu koristiti sve pogodnosti kao i članovi RSRH, a s nižom članarinom, zahvaljujući financijama RSRH, a članovi iz Zaštite imaju članarinu nižu od 40,00 kuna uz ista prava.
Dvojni članovi RSRH i HST-a sada su velike žrtve i podvrgnuti su ne malim pritiscima od strane povjerenika HST-a. Kako je popis dvojnih članova došao u ruke HST-ovih povjerenika teško je kazati i dokazati. No, kako je velik dio onih koji su zbog nezadovoljstva radom samozvanog čelništva RSRH prešli u HST ne bi nas čudilo da su baš oni ti, koji su im dostavili navedene podatke. Potpredsjednik je jedan od tih koji je iskoristio dio podataka, koje je imao, kao bivši povjerenik RSRH, kako bi organizirao i „omasovio“ svoj sindikatić.
Teško je vjerovati da bi se netko iz poslovodstva usudio dostaviti te podatke HST-u. Sindikalna pripadnost je tajni podatak i poslodavca ga ne smije nikome predočiti. Radnik koji to napravi podliježe najtežim sankcijama, stoga se s pravom pitamo da li bi netko to i napravio pod cijenu otkaza ugovora o radu.
Stanje unutar RSRH je katastrofalno. Posebno se to osjeća nakon pokretanja kaznenog progona  i straha od mogućih zakonskih sankcija. Naime za krivično djelo za koje se tereti čelnike Sindikata predviđena je kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. Kako su u igri milijunski iznosi očekuju se kazne na gornjoj granici. Policija je već pokrenula određene radnje te se uskoro očekuje i prvo ročište. Pretpostavlja se da je dopredsjednik za Poštu dao ostavku zbog navedenog.
Od više od 1500 članova koje su naslijedili u Telekomu nakon nasilne smjene Vehara spali su na manje od 800 članova sa daljnjom tendencijom pada. Samo protekli mjesec sindikat je izgubio ponovo tridesetak članova. Do lipnja mjeseca broj članova će biti ispod 700 te će se ponovo morati mijenjati Statut kako bi ovaj dio Sindikata ostao reprezentativan unutar samog Sindikata. Prije godinu dana za unutarnju reprezentativnost trebalo je najmanje 1000 članova, iza Veharove smjene Statut je promijenjen na 800 članova, a sada je i taj broj upitan. Članstvo jednostavno ne trpi korumpirano čelništvo i najviše zbog toga odlazi.
 Sve su to pripreme kako bi se na neki način spriječilo Vehara da ponovo igra značajniju ulogu u socijalnom dijalogu. Poznajući ga i njegovu upornost i nepotkupljivost, to ga neće spriječiti da nastavi svoju borbu za boljitak naših radnika.
TKO TO TAMO KUCA
Jedno jutro netko mi je pozvonio na vrata.
Poštar sigurno, pomislih. Otvorim vrata i pred vratima zgodna, mlada djevojka, nekih dvadesetak godina. Čim me ugledala onako bunovnog, krenula je rafalnom paljbom. „Koristite li usluge Hrvatskog Telekoma, imate li MaxTV, fiksni telefon, mobilni telefon, prepaid, postpaid, Internet…“ Od siline pitanja ostao sam zabezeknut. No, kada je i ona shvatila da je pretjerala i da me je sabila u kut, zastala je i pustila me da i ja dođem do riječi.
Ukratko sam joj objasnio da sam radnik HT-a i da sve usluge, o kojim se informirala, imam. Objasnio sam joj da kao HT radnik „moram“ imati sve usluge kako bi znao sve njihove koristi i mane. Pogledala me čudno i naglasila da sam jedan od rijetkih HT radnika, koji je to izjavio, pošto dio HT radnika nema većinu navedenih usluga. Njoj nije bilo jasno zašto je to tako, no, nije joj ni bilo jasno, zašto dio radnika HT nije htjelo ni surađivati s njom. Na te njezine nedoumice nisam ni htio odgovoriti, jer je teško nagađati zašto je to tako.
Nakon njenog odlaska počeo sam se pitati čemu ova agresivnost u pristupu prodajne politike? Čemu anketiranje radnika HT-a? Ima li HT uopće datoteku korisnika, ima li kvalitetno ispitivanje tržišta? Odgovori svakakve vrste motaju mi se po glavi. Ako je mene ostavila u nedoumici tek kako je s drugima, koji nisu naši korisnici ili koji nisu radnici HT-a navikli na nespretnosti našeg poslovodstva.
No, ono što me u konačnici najviše zabrinjava i što mi je postavilo velik upitnik nad glavom: Nije li ovo odraz panike zbog kontinuiranog smanjivanja broja pretplatnika i kvalitete? Ako je, onda mi je stvarno vrijeme da pakujem kovčege iz HT-a.
 
Zapamtite zapamtite zapamtite zapamtite zapamtite zapamtite zapamtite zapamtite

HST I RSRH
IZDALI SU VAŠA TEMELJNA PRAVA NOVIM KOLEKTIVNI UGOVOROM
MI SMO I NADALJE:
“OTPORNI NA SVE I SVAKOGA“
Čitajte naše glasilo i na blogu „otporni na sve i svakoga“
Članovi smo EUROFEDOP (Europske federacije sindikata u javnim službama) i osnivači Nezavisnih hrvatskih sindikata
VEHAR vs. JUTARNJI LIST
Treća, sreća. Petog ožujka pojavili su se, na Kaznenom sudu u Zagrebu, svi tuženi novinari i urednica. Sam nagovještaj da bi mogli biti privedeni bio je dovoljan da se napokon pojave na zakazanoj raspravi. Shvatili su, da se više ne mogu igrati strpljenjem suda i tužitelja te odugovlačiti presudu. Rasprava se odvijala u, za nas, očekivanom tijeku. Novinari su se branili da su sve objavljene informacije dobili od potpredsjednika Sindikata i da su navedeno objavili u izvornom obliku.
Na kraju rasprave tuženi su uputili ispriku Jadranku Veharu i  Vlasti Mesarić za objavljene tekstove u Jutarnjem listu. Ova isprika otvara sada mogućnost da se pokrene kazneni postupak protiv osobe ili osoba koje su stajale iza navedenih izjava. Prema izjavi novinara Vidaković nije htio dati izjavu nego je istu prepustio potpredsjedniku. Ovu mogućnost će tužitelji uz zahtjev za materijalnu odštetu nadasve iskoristiti.
POŠTAR –PIJANDURA
Nemalo smo se iznenadili kada smo na Novoj tv u seriji „Zauvijek susjedi“ ugledali poštara koji je već poslovično pijan. Ispravno odjeven „naš poštar“ s logom „Pošta“ tetura se stepeništem „susjeda“ raznoseći poštanske pošiljke od stana do stana. Njegovo ponašanje kao i uloga uvredljiva je za sve naše kolegice i kolege bez obzira koliko se ta uloga umotavala u celofan „šale“. Percepcija da su naše kolege „pijandure“ već je odavno zaboravljena te je ne treba obnavljati. Današnja percepcija naših kolegica i kolega koji vrijedno raznose svakodnevno poštanske pošiljke, bez obzira na vremensku uvjete, je poštenje i točnost.
Zanimljivo je da nitko do sada nije reagirao zbog ovakvog nakaradnog prikazivanja naših najboljih i najvjernijih radnika. Ni sindikati, ni poslovodstvo. Kao da nikoga nije briga kako se prikazuje naša djelatnost i kako se u javnosti narušava naš ugled, makar to bilo i kroz ovako grubu šalu. To naši radnici nisu zaslužili. Zašto takve nisu prikazali radnike Cityex-a, Overseasa, DHL-a, A1… Oni bi ih već sigurno tužili.
ŠESTODNEVNI RADNI TJEDAN
Stanje na tržištu poštanskih i drugih usluga s kojima se Hrvatska pošta bavi sve je zamršenije. Ono što smo upozoravali, kako poslovodstvo, tako i ona dva „reprezentativna“ sindikata, Pošta nije spremna za liberalizaciju. Sindikati nisu, zbog političke opredijeljenosti, ni trepnuli na izmjenu Zakona o pošti, a mogli su. Mogli su ga i odgoditi za još dvije godine da je bilo želje i sluha za interese radnika Hrvatske pošte. Svakodnevno osjećamo da su drugi bili izuzetno spremniji na navedenu borbu od nas. Dok smo upozoravali da je Cityex minoran konkurent, nedorastao da svojom kvalitetom i organiziranošću konkurira Hrvatskoj pošti, s druge strane pravi konkurenti „Todorićevo carstvo – Konzum i Tisak“, A1, DHL, Overseas trljaju ruke. Mi smo čak išli i na ruku Todoriću kada smo u jednom od elaborata predvidjeli da ćemo poštansku djelatnost u mjestima gdje postoje dućani Konzuma, jednostavno prepustiti njima. Oni su samo ovaj poticaj prilagodili trenutnoj situaciji i sada su nam najveći konkurent.  I rat je tu. Na jednoj strani je u pitanju osobni kapital, a s druge strane deset tisuća „poštara“ i njihove obitelji.
Todorić i njegova društva kreću u bespoštednu borbu za poštansko tržište. Bacili su se na područje o kojem su malo znali, ali koje je izuzetno ranjivo i može pokriti njihov pad prometa u trgovini, a koje je rezultat krize i smanjene platežne sposobnosti kupaca te velike konkurencije. Osjetili su povoljan trenutak, trenutak u kojem Pošta ulazi nepripremljena u potpunu liberalizaciju. Trenutak u kojem Pošta traži svoj sadržaj, identitet, neorganizirana i bez ozbiljnog pristupa restrukturiranju. Upozorili smo vlasnika da nije bilo vrijeme za smjenu Uprave, bez obzira koliko ona bila (ne)sposobna, no nisu nas slušali. Pošta je stoga, zbog nerazumijevanja vlasnika, izgubila i gubi dragocjeno vrijeme.
Danas se Todorić bavi sa svim i svačim kroz Tisak i Konzum. Postali su male banke, isplatni šalteri, šalteri prijema i isporuke paketa i kroz sve to imaju sve dozvole i tehničke mogućnosti za obavljanje tih i drugih poslova. Ako je tko bio spreman iskoristiti slabosti Hrvatske pošte prigodom ulaska u potpuno liberalizirano poštansko tržište, to je on.
Što bi Pošta trebala hitno napraviti da se obrani od ove invazije? Za sada joj ostaje samo jedna, najbrža, mogućnost, a to je šestodnevni radni tjedan. Bez odugovlačenja treba ga uvesti svugdje gdje je to moguće i gdje je to racionalno. Radnici shvaćaju da nije njihovih „pet minuta“ s ovakvim bezidejnim sindikatima i da je njihova radna i materijalna budućnost u rukama poslovodstva. Zbog toga se moraju odreći nekih „povlastica“ kako bi se uspjeli  oduprijeti „Todoriću“ i na taj način osigurali, kakvo, takvo, svoje mjesto u budućnosti. Rezati materijalna prava radnika nije izlaz i on je destimulirajući i kratkotrajnog karaktera.
Tko koga čuva???
Među radnicima Hrvatske pošte, a posebice operaterima u poštanskim uredima i dostavljačima poštanskih pošiljaka zavladao je ne mali strah. Epidemija razbojničkih napadaja ponovo je izražena nakon suludih napadaja na tri poštanska ureda u Zagrebu. Moramo priznati da imamo dobro ekipiranu, po broju naravno, „koorporativnu sigurnost“ od koje očito nema posebne vajde osim da vuku dobre plaće. Stoga se neminovno postavlja pitanje čemu oni služe? Da pronalaze rupe u zakonu kako bi se izbjegle kazne zbog ne primjene zakonskih odrednica o zaštiti poštanskih ureda?
Godinama nam je ovo slaba točka funkcioniranja, bez obzira na naša upozorenja, malo se toga napravilo. Samo zahvaljujući upornosti Jadranka Vehara, predsjednika RSRH i Vlaste Mesarić, glavne tajnice dobili smo Zakon o minimalnim uvjetima… Ono što smo dobili kako bi bolje zaštitili živote i zdravlje naših radnika sada se pokušava na sve načine izigrati i zaobilaziti. A, radnici pate i već sada nemamo prostora kako bi zbrinuli radnike, žrtve prepada. No, poslovodstvo se očito igra i igra zaštite. Pitamo se samo čije? Svoje?
Dok poštanski uredi zjape nezaštićeni pred prostorijama Uprave dežuraju do zuba naoružani zaštitari. Ne samo da su naoružani, imaju i sve tehničke oblike zaštite od video nadzora do zaštitnih vrata. Sve je to napravljeno kako bi se poslovodstvo „zaštitilo“ od neželjenih ulazaka kako radnika tako i stranaka. No nije samo u pitanju Jurišićeva, tu je i Split, Rijeka…
Troškovi zaštite „poslovodstva“ u Zagrebu veći su od troškova zaštite svih poštanskih ureda na području GP1, a rizik za „ozljeđivanje“ poslovodstva je daleko manji od onog u najmanjem poštanskom uredu. Pozivamo poslovodstvo da, ako žele već štedjeti na zaštiti da krenu od sebe i maknu zaštitare ispred svojih vrata. No, ako ne žele onda tražimo da svaki poštanski ured ima zaštitu kao što je oni uživaju.

Zapamtite, zapamtite, zapamtite, zapamtite, zapamtite, zapamtite, zapamtite, za
HSP I RSRH IZDALI SU VAŠE INTERESE, A SVOJE SAČUVALI
MI smo                „Otporni na sve i svakog“

Članovi smo EUROFEDOP (Europske federacije sindikata u javnim službama) i osnivači Nezavisnih hrvatskih sindikata