SINDEXPRESS 26.11.2012

KRAJ SOCIJALNOG MIRA

PRED NAMA ŠTRAJK!

JOŠ 20 DANA!

RESTRUKTURIRANJE HRVATSKE POŠTE

Nastavljamo s prikazom poštanskih ureda koji bi trebali biti otvoreni nakon 2016. godine. U ovom broju navodimo poštanske urede na području bivšeg Središta pošta Varaždin:

Varaždin

Novi Marof

Lepoglava

U narednom broju nastavljamo s poštanskim uredima bivšeg SP Koprivnica .

EVOTV

Sve više primjedbi ima na uvođenje naše nove usluge. Očitije je i očitije, da smo ušli u ovu priču brzopleto i neekipirani, odnosno da oni koji su se upleli u ovu, izuzetno ozbiljnu investiciju nisu dorasli ovom izazovu. Možda se nadaju da će vremenom sve doći na svoje mjesto, no ovaj eksperiment, izuzetno je koristan Hrvatskoj pošti, no s druge strane i opasan, ukoliko se nastavi s navedenom praksom. Troškovi i sredstva koja je Hrvatska pošta uložila nisu mali. Drago nam je, između ostalog, da nismo samo mi ti, koji prigovaramo neorganiziranom uvođenju nove usluge.

Tržište na kojem se pojavljujemo već sada nudi mnoge proizvode i iz dana u dan pojavljuju se novi operateri, pa čak i oni koji ulaze s međunarodnim kapitalom. Istina je, da Hrvatska pošta uvodi uslugu koja malo odudara od usluga koje se nude na tržištu, no, njena prednost se gubi u samoj cijeni proizvoda. Danas cijene padaju tako da Amis Telekom nudi komplet svojih usluga za, do sada, nezamislivih 149,00 kuna, a što znači da jednu od usluga (telefon, Internet i TV) nudi besplatno. Slijedi ga i VIP sa cijenom od 151 kunu, no uskoro će tu biti i Iskon, dok će HT, uz postojeću visoku cijenu, i nadalje krpati odlazak korisnika specijaliziranim programima.

Svaki projekt se može i ocijeniti, a ocjene mogu dati osobe koje su radile na sličnim projektima, a jedna od takvih je i ocijenila ovaj projekt:

Priprema  2

Edukacija  2

Promidžba  1

Cijena  1

Dostupnost  3

Tehnička potpora 2

Paketi  3

Kvaliteta prijema 4

Prema navedenom očito je da, prvenstveno, interni čimbenici nisu odradili svoj posao, a što smo se i sami uvjerili u poštanskim uredima, koji nude uslugu ovu našu novu uslugu, kao i kod kolegica i kolega koji su prošli „edukaciju“. Ova ozbiljna usluga još uvijek izgleda kao improvizacija, a o tome svjedoče mnogi „gafovi“. Jedan od njih je i nemogućnost korištenja svih ponuđenih programa. Sve ovo nam ukazuje da se treba uključiti zvono za uzbunu i što prije odustati od ovih improvizacija navodnih „stručnjaka“ koji se koprcaju u svom neznanju i nesnalaženju.

SMANJENJE DANA BOLOVANJA

Hvalimo se da smo smanjili broj dana godišnjeg odmora!

Što znači ova samohvala? Jesmo li iskorijenili lažna bolovanja, jesmo li, možda, natjerali bolesne radnike da rade, jesmo li stvorili uvjete rada kao preventivu, jesmo li zaštitom naših ureda i dostavljača onemogućili razbojnike u njihovim suludim nakanama, jesmo li doveli zaštitu na radu na nivo koji bi trebao biti ili nam je ona samo forma koju prema Zakonu moramo imati…? Sve su ovo pitanja na koja ćemo dobiti negativne ili neuvjerljive odgovore poslodavca.

Umjesto da riješe goruće probleme koji rezultiraju povećanju broja dana bolovanja, oni pokušavaju nametati ciljeve voditeljima kao model smanjivanja dana godišnjeg odmora. Tako, da su na neki način uveli i „upravljanje danima bolovanja“ koji su postali dio strategije poslovanja Hrvatske pošte. Postavlja se pitanje, kako oni drugi elementi koje smo naveli nisu dio strategije Hrvatske pošte, a oni su pravi čimbenici kojima možemo graditi strategiju HP-a jer su isprepleteni s mnogim drugim našim procesima.

Pozivamo poslodavca da se žurno prihvati posla i počne rješavati goruće probleme, ali ne presijom prema radnicima nego kvalitetnim pristupom organizaciji rada.

NOVI PRAVILNICI

Mnogi su se uzjogunili kad su doznali da je materijal o „novom sustavu plaća“ došao u naše ruke. Zanimljivo je da je to izazvalo buru kod poslodavca, ali još veću na sindikalnoj strani. Sindikati se kao i uvijek prave kao da su pali s Marsa, svjesni činjenice da novi pravilnik ne donosi ništa novog, a i činjenice da su oni glavni krivci zbog nedostatka ovog ključnog akta. Naime najveći dio ovoga što poslodavac želi riješiti pravilnicima trebalo je ugraditi u Kolektivni ugovor. Koliko je poslodavac izgubljen prilikom odlučnosti da ovi pravilnici napokon ugledaju svjetlo dana, vidi se i po činjenici da izrada pravilnika traje godinama, a ne zna se niti kada će biti gotovi. Poslodavac je obećao na Glavnom radničkom vijeću da će ove akte dostaviti sindikatima do sredine studenog, no njih, osim ovog našeg materijala, nema nigdje.

Već smo ukazivali na činjenicu da su ljudski resursi jedna od najslabijih karika Hrvatske pošte  i da smo se nakon odlaska Bebića vratili korak unazad. Nije on bio nama omiljen direktor, a mi njemu još manje omiljeni Sindikat. No, moramo priznati da je napredak u poimanju ljudskih resursa, nakon njegovog dolaska, dostigao određeno kvalitativan nivo. Nakon toga kao da je sve stalo. Ovaj posao, posao nagrađivanja i vrednovanja rada radnika, posao je ljudskih resursa i do sada su oni pali na ovom ispitu.

MI smo

„Otporni na sve i svakog“

PREGOVORI ZA KOLEKTIVNI

Prošli tjedan počeli su pregovori za novi Kolektivni ugovor. Iako će pregovori biti na neki način farsa, jer je već prethodno dogovoren pristup pregovorima, naši radnici i nadalje sa zebnjom očekuju završetak pregovora. Većina radnika izgubila je vjeru u sindikate, a to i dokazuje zadnje prebrojavanja članova. Prije šest, sedam godina imali smo oko 120% članova sindikata (dvostruko, trostruko članstvo, a svega 10% radnika nije bilo u članstvu sindikata), nakon tri godine u tijeku velikog otpuštanja broj članova pao je na oko 100% (oko 30% radnika nije u članstvu sindikata), a danas je to oko 80% , odnosno od ukupnog broja radnika u članstvu je nešto više od 50% radnika. Radnici su rezignirani i razočarani zbog kontinuiranih sindikalnih neuspjeha i stalnog smanjivanja prava.

SVE JE POČELO 2002.

Sve je nekako štimalo do 2002. godine. Sindikati, bez obzira na to da su kontinuirano bili u svađi, zakopavali su ratne sjekire uoči i tijekom pregovora za Kolektivni ugovor. No, te godine sindikalna koalicija na čelu s RSRH, u kojoj je bila većina radnika, odbila je potpisati Kolektivni ugovor i pripremali se za industrijske akcije. No HST je potpisao Kolektivni ugovor, kao manjinski sindikat i na taj način ga ozakonio. Materijalna prava smanjena su nam za oko 30%, smanjeni dani godišnjeg odmora, brisani kriteriji za određivanje tehnološkog viška, smanjena zaštita starijih radnika…

Poslodavac je pokrenuo odmazdu prema RSRH. Vršio je sve vrste pritisaka od pokušaja izbacivanja iz prostorija do pritiska na povjerenike i njihovim premještajem. Oni koji su bili članovi RSRH preko noći više nisu mogli napredovati. Zbog toga smo pokrenuli prosvjedne aktivnosti, predsjednik RSRH, Jadranko Vehar štrajkao je glađu u predvorju Jurišičeve, povjerenici sindikata udruženih u NHS razbijali su u znak prosvjeda, mobilne telefone… I što je najvažnije nismo pokleknuli, iako je dio naših članova pokleknulo i prešlo u HST. Dokazali smo da smo dosljedni i nepotkupljivi.

POZNATI ZAHTJEVI POSLODAVCA

 Zahtjevi poslodavca već su odavno poznati i na njih upozoravamo već više od godinu dana. Materijalna i radna prava koja HT ima veća od ostalih stalna su meta poslovodstva. Posebno ih bode u oči otpremnina i naknade više od oporezivih. No tu je i prijevoz s posla i na posao, regres, Božičnica… Poslovodstvo se prvenstveno opredijelilo za smanjivanje otpremnine, a koja je danas najviša u Hrvatskoj. Smanjivanjem za 20% ona to i nadalje ostaje, uzimajući u obzir da je naša konkurencija VIPnet dijelila otpremnine do 200.000 kuna. Po razmišljanju poslovodstva dio ušteda od smanjivanja materijalnih prava vratili bi radnicima kroz dodatno nagrađivanje iznadprosječnih radnika, odnosno onih koje će dodatno stimulirati njihovi voditelji kroz njihovu subjektivnu procjenu.

ZAŠTO, STRANI PREGOVARAČI

Pitanje, da li angažirati pomoć izvana iz DT-a ili ne, staro je kao i naše članstvo u europskim sindikalnim središnjicama. Naime, RSRH, je Sindikat koji je među prvima u Hrvatskoj primljen u neku od europskih sindikalnih središnjica, slijedeću godinu trebali bi proslaviti 20 godišnjicu našeg  plodnog djelovanja na međunarodnoj sindikalnoj sceni. Svako sudjelovanje naših kolega iz DT-a u našim pregovorima predstavlja za njih sukob interesa. Naš veći profit predstavlja i veći bonitet za radnike DT-a na međunarodnom nivou. Kratko rečeno, veći profit ostvaren u Hrvatskoj smanjuje mogućnost smanjivanja prava radnika u matičnoj državi.

Druga strana medalje je i način pregovaranja i argumenti s kojima se služe kolege iz Njemačke u pregovorima. Njihovi argumenti usmjereni su na komparaciju sa sličnim ili istim djelatnostima. Ti argumenti za nas su katastrofični jer, na žalost, naša prava su daleko iznad drugih, iako su godinama padala. Drugi podatak, koji nam ne ide na ruku je i pad broja korisnika kao i pad prihoda te se i za to ne mogu uhvatiti. Stoga ne možemo od njih računati na neku korektnu i kvalitetnu pomoć. Oni se mogu samo čuditi od kuda nama toliko i takva prava. Naime radnici DT-a u odnosu na njihovo okruženje imaju prosječna prava. U proteklih nekoliko godina poslodavac ih je dobrano skresao.

NEKOMPETENTNI PREGOVARAČI

Teško je uči u pregovore s ovakvim pregovaračkim timom, a koji je već pregovarao, prije nekoliko godina s istom članicom Uprave za ljudske resurse. Tada je većina njih bila nagrađena „nemoralnim dodatkom“, a kojeg nisu prihvatili čelnici našeg Sindikata: Jadranko Vehar, Vlasta Mesarić i Franjo Jezerčić. Sadašnja dva predstavnika RSRH u  pregovaračkom odboru Ivan Majdak i Ante Smolčić prihvatili su tu ponudu. Očito je da, vole takve poklone poslovodstva. No, spomenuta dvojka nije ni sposobna kvalitetno pregovarati, a što su već i dokazali. Umjesto da stave jednog Preradovića, a koji je kao bivši policajac školovan za ovakve prigode, oni predlažu klimavce. Na žalost, moramo konstatirati da je ovo najslabiji pregovarački tim kojeg su ikad sindikati imali. Dodatak svemu je i činjenica da čelnici dva sindikata koji sudjeluju u pregovorima imaju primanja veća od 20.000 kuna.

OTVORENA TRGOVINA NA ŠTETU RADNIKA

Poslodavac je stavio na stoj i prava sindikata. Želi smanjiti broj zaštićenih povjerenika i broj profesionalaca. Sukladno odrednicama Zakona o radu svi sindikati u HT-u mogu imati 19 zaštićenih povjerenika, plus onih koji imaju zaštitu kao članovi Radničkog vijeća ili Povjereništva zaštite na radu. Trenutno sindikalnu zaštitu uživa tri puta više sindikalaca. No, za RSRH veći problem predstavlja činjenica da će od sadašnjih šest profesionalaca samo jedan ostati.

Tu se sada otvara velika mogućnost za trgovinu s poslodavcem. Kako zadržati prava sindikata i uz koju cijenu za radnike. Moramo biti svjesni da što više ostane sindikalnih prava to će manje biti onih radničkih. Sada će se pokazati  da li će i koliko pobijediti ono opće pred osobnim dobrom. Sindikati su na velikom ispitu.

MI SMO I NADALJE:

“OTPORNI NA SVE I SVAKOGA“

Članovi smo EUROFEDOP (Europske federacije sindikata u javnim službama) i osnivači Nezavisnih hrvatskih sindikata