KRAJ SOCIJALNOG
MIRA
PRED NAMA ŠTRAJK!
JOŠ 20 DANA!
RESTRUKTURIRANJE
HRVATSKE POŠTE
Nastavljamo s prikazom poštanskih ureda koji bi trebali biti otvoreni
nakon 2016. godine. U ovom broju navodimo poštanske urede na području
bivšeg Središta pošta Varaždin:
Varaždin
Novi Marof
Lepoglava
U narednom broju nastavljamo s poštanskim uredima bivšeg SP Koprivnica
.
EVOTV
Sve više primjedbi ima na uvođenje naše nove usluge. Očitije je
i očitije, da smo ušli u ovu priču brzopleto i neekipirani, odnosno
da oni koji su se upleli u ovu, izuzetno ozbiljnu investiciju nisu dorasli
ovom izazovu. Možda se nadaju da će vremenom sve doći na svoje mjesto,
no ovaj eksperiment, izuzetno je koristan Hrvatskoj pošti, no s druge
strane i opasan, ukoliko se nastavi s navedenom praksom. Troškovi i
sredstva koja je Hrvatska pošta uložila nisu mali. Drago nam je, između
ostalog, da nismo samo mi ti, koji prigovaramo neorganiziranom uvođenju
nove usluge.
Tržište na kojem se pojavljujemo već sada nudi mnoge proizvode i iz dana
u dan pojavljuju se novi operateri, pa čak i oni koji ulaze s međunarodnim
kapitalom. Istina je, da Hrvatska pošta uvodi uslugu koja malo odudara
od usluga koje se nude na tržištu, no, njena prednost se gubi u samoj
cijeni proizvoda. Danas cijene padaju tako da Amis Telekom nudi komplet
svojih usluga za, do sada, nezamislivih 149,00 kuna, a što znači da
jednu od usluga (telefon, Internet i TV) nudi besplatno. Slijedi ga
i VIP sa cijenom od 151 kunu, no uskoro će tu biti i Iskon, dok će
HT, uz postojeću visoku cijenu, i nadalje krpati odlazak korisnika
specijaliziranim programima.
Svaki projekt se može i ocijeniti, a ocjene
mogu dati osobe koje su radile na sličnim projektima, a jedna od takvih
je i ocijenila ovaj projekt:
Priprema 2
Edukacija 2
Promidžba 1
Cijena 1
Dostupnost 3
Tehnička potpora 2
Paketi 3
Kvaliteta prijema 4
Prema navedenom očito je da, prvenstveno, interni čimbenici nisu
odradili svoj posao, a što smo se i sami uvjerili u poštanskim uredima,
koji nude uslugu ovu našu novu uslugu, kao i kod kolegica i kolega
koji su prošli „edukaciju“. Ova ozbiljna usluga još uvijek izgleda
kao improvizacija, a o tome svjedoče mnogi „gafovi“. Jedan od njih
je i nemogućnost korištenja svih ponuđenih programa. Sve ovo nam
ukazuje da se treba uključiti zvono za uzbunu i što prije odustati
od ovih improvizacija navodnih „stručnjaka“ koji se koprcaju u
svom neznanju i nesnalaženju.
SMANJENJE DANA BOLOVANJA
Hvalimo se da smo smanjili broj dana godišnjeg odmora!
Što znači ova samohvala? Jesmo li iskorijenili lažna
bolovanja, jesmo li, možda, natjerali bolesne radnike da rade, jesmo
li stvorili uvjete rada kao preventivu, jesmo li zaštitom naših ureda
i dostavljača onemogućili razbojnike u njihovim suludim nakanama,
jesmo li doveli zaštitu na radu na nivo koji bi trebao biti ili nam
je ona samo forma koju prema Zakonu moramo imati…? Sve su ovo pitanja
na koja ćemo dobiti negativne ili neuvjerljive odgovore poslodavca.
Umjesto da riješe goruće probleme koji rezultiraju
povećanju broja dana bolovanja, oni pokušavaju nametati ciljeve voditeljima kao model
smanjivanja dana godišnjeg odmora. Tako, da su na neki način uveli
i „upravljanje danima bolovanja“ koji su postali dio strategije
poslovanja Hrvatske pošte. Postavlja se pitanje, kako oni drugi elementi
koje smo naveli nisu dio strategije Hrvatske pošte, a oni su pravi
čimbenici kojima možemo graditi strategiju HP-a jer su isprepleteni
s mnogim drugim našim procesima.
Pozivamo poslodavca da se žurno prihvati posla i počne rješavati goruće probleme,
ali ne presijom prema radnicima nego kvalitetnim pristupom organizaciji
rada.
NOVI PRAVILNICI
Mnogi su se uzjogunili kad su doznali da je
materijal o „novom sustavu plaća“ došao u naše ruke. Zanimljivo
je da je to izazvalo buru kod poslodavca, ali još veću na sindikalnoj
strani. Sindikati se kao i uvijek prave kao da su pali s Marsa, svjesni
činjenice da novi pravilnik ne donosi ništa novog, a i činjenice
da su oni glavni krivci zbog nedostatka ovog ključnog akta. Naime najveći
dio ovoga što poslodavac želi riješiti pravilnicima trebalo je ugraditi
u Kolektivni ugovor. Koliko je poslodavac izgubljen prilikom odlučnosti
da ovi pravilnici napokon ugledaju svjetlo dana, vidi se i po činjenici
da izrada pravilnika traje godinama, a ne zna se niti kada će biti
gotovi. Poslodavac je obećao na Glavnom radničkom vijeću da će ove
akte dostaviti sindikatima do sredine studenog, no njih, osim ovog našeg
materijala, nema nigdje.
Već smo ukazivali na činjenicu da su
ljudski resursi jedna od najslabijih karika Hrvatske pošte i
da smo se nakon odlaska Bebića vratili korak unazad. Nije on bio nama omiljen
direktor, a mi njemu još manje omiljeni Sindikat. No, moramo priznati
da je napredak u poimanju ljudskih resursa, nakon njegovog dolaska,
dostigao određeno kvalitativan nivo. Nakon toga kao da je sve stalo.
Ovaj posao, posao nagrađivanja i vrednovanja rada radnika, posao je
ljudskih resursa i do sada su oni pali na ovom ispitu.
MI smo
„Otporni na sve i svakog“
PREGOVORI ZA KOLEKTIVNI
Prošli
tjedan počeli su pregovori za novi Kolektivni ugovor. Iako će pregovori
biti na neki način farsa, jer je već prethodno dogovoren pristup
pregovorima, naši radnici i nadalje sa zebnjom očekuju završetak
pregovora. Većina radnika izgubila je vjeru u sindikate, a to i dokazuje
zadnje prebrojavanja članova. Prije šest, sedam godina imali smo oko
120% članova sindikata (dvostruko, trostruko članstvo, a svega 10%
radnika nije bilo u članstvu sindikata), nakon tri godine u tijeku
velikog otpuštanja broj članova pao je na oko 100% (oko 30% radnika
nije u članstvu sindikata), a danas je to oko 80% , odnosno od ukupnog broja
radnika u članstvu je nešto više od 50% radnika. Radnici su rezignirani i razočarani zbog kontinuiranih sindikalnih
neuspjeha i stalnog smanjivanja prava.
SVE JE POČELO 2002.
Sve je
nekako štimalo do 2002. godine. Sindikati, bez obzira na to da su kontinuirano
bili u svađi, zakopavali su ratne sjekire uoči i tijekom pregovora
za Kolektivni ugovor. No, te godine sindikalna koalicija na čelu s
RSRH, u kojoj je bila većina radnika, odbila je potpisati Kolektivni
ugovor i pripremali se za industrijske akcije. No HST je potpisao Kolektivni ugovor, kao manjinski
sindikat i na taj način ga ozakonio. Materijalna prava smanjena su
nam za oko 30%, smanjeni dani godišnjeg odmora, brisani kriteriji za
određivanje tehnološkog viška, smanjena zaštita starijih radnika…
Poslodavac
je pokrenuo odmazdu prema RSRH. Vršio je sve vrste pritisaka od pokušaja
izbacivanja iz prostorija do pritiska na povjerenike i njihovim premještajem.
Oni koji su bili članovi RSRH preko noći više nisu mogli napredovati.
Zbog toga smo pokrenuli prosvjedne aktivnosti, predsjednik RSRH, Jadranko
Vehar štrajkao je glađu u predvorju Jurišičeve, povjerenici sindikata
udruženih u NHS razbijali su u znak prosvjeda, mobilne telefone…
I što je najvažnije nismo pokleknuli, iako je dio naših članova
pokleknulo i prešlo u HST. Dokazali smo da smo dosljedni i nepotkupljivi.
POZNATI ZAHTJEVI POSLODAVCA
Zahtjevi poslodavca već su odavno poznati i na njih upozoravamo već
više od godinu dana. Materijalna i radna prava koja HT ima veća od
ostalih stalna su meta poslovodstva. Posebno ih bode u oči otpremnina i naknade više
od oporezivih. No tu je i prijevoz s posla i na posao, regres, Božičnica…
Poslovodstvo se prvenstveno opredijelilo za smanjivanje otpremnine,
a koja je danas najviša u Hrvatskoj. Smanjivanjem za 20% ona to i nadalje ostaje, uzimajući u obzir da
je naša konkurencija VIPnet dijelila otpremnine do 200.000 kuna. Po
razmišljanju poslovodstva dio ušteda od smanjivanja materijalnih prava
vratili bi radnicima kroz dodatno nagrađivanje iznadprosječnih radnika,
odnosno onih koje će dodatno stimulirati njihovi voditelji kroz njihovu
subjektivnu procjenu.
ZAŠTO, STRANI PREGOVARAČI
Pitanje, da li angažirati pomoć izvana iz DT-a ili ne, staro
je kao i naše članstvo u europskim sindikalnim središnjicama. Naime,
RSRH, je Sindikat koji je među prvima u Hrvatskoj primljen u neku od
europskih sindikalnih središnjica, slijedeću godinu trebali bi proslaviti
20 godišnjicu našeg plodnog djelovanja na međunarodnoj sindikalnoj
sceni. Svako sudjelovanje naših kolega iz DT-a u našim pregovorima
predstavlja za njih sukob interesa. Naš veći profit predstavlja i veći bonitet za
radnike DT-a na međunarodnom nivou. Kratko rečeno, veći profit ostvaren
u Hrvatskoj smanjuje mogućnost smanjivanja prava radnika u matičnoj
državi.
Druga strana medalje je i način pregovaranja i argumenti s kojima
se služe kolege iz Njemačke u pregovorima. Njihovi argumenti usmjereni
su na komparaciju sa sličnim ili istim djelatnostima. Ti argumenti
za nas su katastrofični jer, na žalost, naša prava su daleko iznad
drugih, iako su godinama padala. Drugi podatak, koji nam ne ide na ruku
je i pad broja korisnika kao i pad prihoda te se i za to ne mogu uhvatiti.
Stoga ne možemo od njih računati na neku korektnu i kvalitetnu pomoć.
Oni se mogu samo čuditi od kuda nama toliko i takva prava. Naime radnici DT-a u odnosu na njihovo okruženje imaju prosječna
prava. U proteklih nekoliko godina poslodavac ih je dobrano skresao.
NEKOMPETENTNI PREGOVARAČI
Teško je uči u pregovore s ovakvim pregovaračkim timom, a koji
je već pregovarao, prije nekoliko godina s istom članicom Uprave za ljudske resurse. Tada je većina njih bila nagrađena „nemoralnim
dodatkom“, a kojeg nisu prihvatili čelnici našeg Sindikata: Jadranko
Vehar, Vlasta Mesarić i Franjo Jezerčić. Sadašnja dva predstavnika RSRH u pregovaračkom odboru Ivan
Majdak i Ante Smolčić prihvatili su tu ponudu. Očito je da, vole
takve poklone poslovodstva. No, spomenuta dvojka nije ni sposobna kvalitetno
pregovarati, a što su već i dokazali. Umjesto da stave jednog Preradovića,
a koji je kao bivši policajac školovan za ovakve prigode, oni predlažu
klimavce. Na žalost, moramo konstatirati da je ovo najslabiji
pregovarački tim kojeg su ikad sindikati imali. Dodatak svemu je i činjenica da čelnici dva sindikata koji sudjeluju
u pregovorima imaju primanja veća od 20.000 kuna.
OTVORENA TRGOVINA NA ŠTETU RADNIKA
Poslodavac je stavio na stoj i prava sindikata. Želi smanjiti broj
zaštićenih povjerenika i broj profesionalaca. Sukladno odrednicama
Zakona o radu svi sindikati u HT-u mogu imati 19 zaštićenih povjerenika,
plus onih koji imaju zaštitu kao članovi Radničkog vijeća ili Povjereništva
zaštite na radu. Trenutno sindikalnu zaštitu uživa tri puta više
sindikalaca. No, za RSRH veći problem predstavlja činjenica da će
od sadašnjih šest profesionalaca samo jedan ostati.
Tu se sada otvara velika mogućnost za trgovinu s poslodavcem. Kako zadržati
prava sindikata i uz koju cijenu za radnike. Moramo biti svjesni da
što više ostane sindikalnih prava to će manje biti onih radničkih.
Sada će se pokazati da li će i koliko pobijediti ono opće pred
osobnim dobrom. Sindikati su na velikom ispitu.
MI SMO I NADALJE:
“OTPORNI NA SVE I SVAKOGA“
Članovi smo EUROFEDOP (Europske
federacije sindikata u javnim službama) i osnivači Nezavisnih hrvatskih
sindikata